|
Mihi |
Ko te timatanga o te matauranga
Ko te wehi ki a lhowa Maungarongo ki te mata o te whenua
Whakaaro nui ki te tangata
Tēnā koe e te tau ruamano mā ono. Ngā mihi manaaki ki a koutou, ngā kaipānui, mō ō koutou kaha ki te tautoko mai i te kaupapa, arā, ko te reo. Nō reira, e te iwi, kia kaha rā ki te kōrero i tō tātou reo rangatira. Kia ora tātou katoa. |
|
|
| |
Pārongo atu
Tirohia tā mātou pae tukutuku www.ma-tereo.co.nz waea ranei ki 0800 MA TE REO (0800 628-373) |
Mā Te Reo
Taumata 14,
Pokapū Whakangao
Kokonga o ngā ara o Balance me Featherston
TE WHANGANUI-A-TARA |
|
Mā Te Reo
P P 411
TE WHANGANUI-A-TARA |
|
| Waea: |
|
+ 64 4 471-6733 |
| Waea Whakaahua: |
|
+ 64 4 471-2768 |
| I-mēra: |
|
clayton@tetaurawhiri.govt.nz |
|
|
![]() |
| |
| "Whāngaia ki te kōrero kia pehapeha ai te korokoro, tērā i te kererū i runga i te miro"
Tēnā koutou katoa,
Ngā mihi ki a koutou i hāpai nei i te reo rangatira a ō tātou mātua tūpuna.
He mihi whānui tēnei ki a koutou mai i te tari o Mā Te Reo, ki a koutou e kaha nei ki te whakaora i te reo.
Nō reira tēnā koutou, tēnā koutou, tēnā koutou katoa.
Kei te tata mai te wā o te Kirihimete, heoi anō, ko te tūmanako, mā ngā hari o tēnei kaupeka o te tau e whakaora ai i a tātou katoa.
|
|
|
| |
I tēnei putanga ka whakamāramatia ngā rā kati me ngā momo whiwhinga pūtea mō te Rāuna 7, tae atu ki etahi whakamāherehere mō te tono i ngā wāhanga o te kaupapa kei te kaha te hāpaitia e mātou.
Heoi, hei tīmatanga kōrero, ko te poroporoaki a Haami Piripi, te Heamana tuatahi o Te Rōpū Tautoko (Komiti Whakahaere a Mā Te Reo).
Haami Piripi
E te iwi kua tae ki te wā kua tahuri te kanohi ki te kāinga. E ai ki te kōrero, ko ngā mea hanga nā te tangata tū te ao, ka ngaro i te pō.
Nāku anō tōku pā i hanga i runga i te pūtea āwhina a “Mā Te Reo”. I oti i ahau ngā kaupapa e ea ai tēnā take, tēnā take. Waihoki, ka mahue te mahi nei i ahau, ā, ko aku mahi ka noho hei momotunga mō te rangatira hōu e haere mai ana. E tika ana me mihi atu ki te rahi i piri ki te toka o te ao Māori, arā, tō tātou reo.
Hei aha rā te kōrero, waiho mā ngā pou mahi e tohu ake ki te hunga e kore e tū i te ao, i te pō. Heoi, ka hoki tēnei kia tū me he rākau tūwatawata ki te hauāuru. Ko Hokianga-whakapau-karakia puta noa ki te hiku o te Ika a Māui. Koia nei ko te mihi me te tangi ki a tātou katoa. Hei konei rā! Ko Haami Piripi tēnei e makere iho ana i taku tūranga i Mā Te Reo. Engari, ahakoa kua makere iho au, kei te tū tō tātou pā. Mā reira ko tōna rangatira ko te reo kia kaha, kia manawanui, kia ita!
Hei te tōmuatanga o te tau 2007 ka makere a Haami Piripi i tōna tūranga hei kaiwhakahaere matua o Te Taura Whiri i te Reo Māori, hei heamana hoki o Te Rōpū Tautoko. Kua tipu haere a Mā Te Reo mai i tōna whakatūnga i te tau 2001.
Ko te tūmanako ka pānui mātou i te ingoa o te Kaiwhakahaere Matua hōu ā te ī-pānui ka whai.
|
|
| Ngā rā kati mō te Rāuna Tuawhitu |
I hui Te Rōpū Tautoko i tērā marama ki te whakapūmau i ngā rā kati mō te Rāuna 7:
| Tuwhera te Rāuna: |
Mane 2 o Paenga-whāwhā 2007 |
| Kati te Rāuna: |
Rāmere 27 o Paenga-whāwhā 2007 (mō ngā tono pepa, ngā tono ī-mera, ngā tono waea whakaahua) |
| Kati te Rāuna: |
Rāmere 11 o Haratua (mō ngā tono ipurangi) |
Kua tae ki te wā hei whiriwhiri i tāu tūmahi reo Māori, hei tono hoki ki a Mā Te Reo mō ētahi āwhina ā-pūtea. Mō ngā tauira o te whānuitanga o ngā tūmahi kua āwhinatia e Mā Te Reo, haere ki te wāhanga kōtaha o te pae tukutuku a Mā Te Reo, ara, http://www.ma-tereo.co.nz/project-profiles/index.htm
E ai ki te Rōpā Tautoko, ka tautokona ēnei kaupapa:
Mahere Reo Kura Reo – Whakapakari Reo Kura Reo ā-Iwi
Rauemi Reo Huihui/Kaupapa Whakatairanga Wānanga Reo
Hangarau Whakapapa (ICT) Hōtaka Ako Reo |
|
| |
Ka noho tonu te wāhanga Mahere Reo hei mea tuatahi i te Rāuna Tuawhitu. Mo te roanga atu o ngā kōrero mō te mahere reo me ngā take mō tana noho hei rauemi nui mō te whakaora i te reo, anei ētahi kupu āwhina:
Haere ki te pae tukutuku a Te Taura Whiri i te Reo Māori, www.tetaurawhiri.govt.nz.
mō ngā pārongo mō te Mahere Reo i raro i te
http://www.tetaurawhiri.govt.nz/english/services_e/index.shtml,
http://www.tetaurawhiri.govt.nz/maori/services_m/index.shtml ranei.
Ka taea te tango i ngā puka e rua mō te mahere reo i te wāhanga ‘Hapori’, i raro i te wāhanga ‘Tautoko’.
http://www.tetaurawhiri.govt.nz/english/services_e/community_support.shtml,
http://www.tetaurawhiri.govt.nz/maori/services_m/community_support.shtml
ranei.
Ko ngā puka nei: Kia Ora ai te Reo Māori – Mahere mō te Whakaora Reo Te Reo Māori i Tō Hapori – Kōtaha mō ngā Hapori Reo Māori.
Ko tā te puka tuatahi, he whakatakoto i te hātepe whakahiato i tētahi mahere reo. Ko tā te puka tuarua he ārahi i a koe i te hātepe auaha kōtaha reo Māori. Ko tā mātou kupu whakamāherehere ki a koutou, kia aro nui ki ēnei puka i a koutou ka whiriwhiri i ā koutou kaupapa mahere reo, arā, ko te ‘whakahaere i raro i tētahi mahere mō te whakahaere i ngā kaupapa whakaora i te reo’.
He tokomaha ngā kaitono ki a Mā Te Reo i raro i te wāhanga nei ka pōhēhā he kaupapa ia hei whakatakoto mahere ki te whakahaere wānanga, kura reo, aha atu. Hāunga tērā, he mahi nui tēnei mahi, ka pau te wā roa ki runga i a ia (ahakoa ngā painga ka hua), nā reira kia kapi ngā ritenga katoa i mua i te tono mō ngā pūtea āwhina i tēnei wāhanga whakarato.
Hei whakamutunga, ki te hunga e whakaaro ana ki te whakatakoto mahere reo, he mea pai tonu kia titiro ki te ‘Rautaki Reo Māori’ ā-motu. Ka taea tēnei te tango i te paetukutuku a Te Taura Whiri,
http://www.tpk.govt.nz/publications/subject/default.asp#language. I tua atu, ka tareka he tārua o te rautaki kei te tari o Te Puni Kōkiri tata ki a koe. He pūrongo rangahau kei tēnei paetukutuku mō te mahere reo, tae atu ki ētahi pārongo ā-rohe.
Hei mua noa atu i te rāuna kei te tū ka whakawateatia ki runga i te pae tukutuku a Mā Te Reo te pūrongo arotake mō te Mahere Reo; heoi, ka whakatenatena mātou i a koutou kia tango i tēnei pūrongo, nā te mea ka rongohia ngā whakaaro mai i ngā hapori me te hunga kua ‘eke panuku’.
Hei whakamutunga, tērā pea ka taea e ngā kaimahi a Mā Te Reo te tūtaki ki a koutou me ērā o tō rohe kei te whakaoti mahere reo, kua oti rānei i a rātou te whakahiato mahere reo. He painga pea kei roto mō koutou. |
|
| |
Ko tētahi wāhanga o ngā mea tuatahi mō te Rāuna nei ko te wāhanga hou nei o te Kura Reo ā-Iwi. Ka nui te koa a Mā Te Reo ki te tautoko i ētahi kura ā-rohe e toru e rūmaki ana i a rātou ākonga ki te reo i te rāuna tuarima me te rāuna tuaono. Nō ngā rā tata nei ka whakahaerehia e Ngāiterangi tētahi kura reo ā-iwi. Ka whai wāhi mai ki te hui nei a Ngāti Pūkenga rāua ko Ngāti Ranginui. E ai ki te kōrero, nā te pai rawa atu o te kura, kei te rika ngā iwi e toru nei ki te whakahaere kura ia tau; ka huri te kura ia tau mā tēnā iwi, mā tēnā iwi hei whakahaere. Ko te tūmanako ka taea ētahi kōrero mō ēnei kura ki te putanga ka whai iho.
I tua atu, kei te āwhinatia e ta matou pūtea ētahi kura reo ā-iwi ki a Ngāti Rangitihi me Ngāi Tai, ā, ko taua tūmanako anō, kia taea he kōrero mō tēnei take i te putanga ka whai i tēnei.
He tono tēnei nā Te Rōpū Tautoko kia kaha te tono mai a ngā hapū me ngā iwi e takatū ana ki te whakahaere kura reo ā-iwi mō rātou ake. |
|
| |
Ehara i te mea he nui te pūtea a Mā Te Reo ki te taiāwhio i te motu ki te hāpai i āna kaupapa. Whakapā ki a mātou ki te hiahia koutou kia haere atu ētahi o mātou ki te kōrero ki tō koutou hapori i mua i te huakitanga o te rāuna ka whai; mā mātou e whiriwhiri mēnā ka tareka e mātou te haere atu. I te tau 2005 i mua i te rauna o te tau 2006, i haere mātou ki Kaitaia, Te Matau-a-Māui, Te Wairoa, Te Wairarapa, ki te whakamārama i te kaupapa o Mā Te Reo, ki te whakautu i ngā pātai mai, ki te ārahi hoki i ngā tangata i te hātepe tono. |
|
| |
| Rāuna Tuawhā (2004) |
I tēnei wā kei te aroturuki a Nerissa i ngā tūmahi mutunga e whitu o te Rāuna Tuawhā; ko te titiro ka oti ēnei hei te marama o Kohitātea 2007.
|
| Rāuna Tuarima (2005) |
Kei te aroturuki a Clayton i ngā tūmahi o te Rāuna Tuarima. He kupu whaamahara tāna ki ngā kaitono, kia mau i a rātou ā rātou tau tūmahi i ngā waeatanga mai ki a ia. Waihoki, ki te i-mēra mai koutou me whai wāhi te tau tūmahi ki roto i ngā kōrero.
|
| Rāuna Tuaono (2006) |
Kua tīmata te nuinga o ngā tūmahi o te Rāuna Tuaono. |
|
| Kupu whakamāherehere a Clayton |
| • |
Me tūtuki ngā pūrongo tōmuri i te wā tika. Kei wareware, ki te kore e tutuki e koe ngā taumata i te wā tika, kāore pea koe e whiwhi āwhina pūtea i tua atu. |
| • |
Mēnā kei te whakahaere tūmahi koe i tēnei wā, me āta pānui koe i ngā ritenga o te whakaaetanga pūtea (kei ngā Ritenga 1 me te 2). |
| • |
Tuhia ngā rā kati ki tō rātaka. |
| • |
Ki te kite koe kāore e eke ō mahi i te wā tika, whakapā ki te tari o Mā Te Reo – waea kore utu 0800 MĀ TE REO (0800 628 373), i-mēra rānei ki a Clayton Reiri i clayton@tetaurawhiri.govt.nz |
| • |
Tēnā whakapā mai ki a mātou ki te rerekē ngā pārongo whakapā me ngā nama waea mōu, mō tō rōpū rānei. |
| • |
Me kaua ngā whakamārama mō te haere ō tō tūmahi e noho ki te tangata kotahi anake, me mōhio tētahi, ētahi atu rānei o tō rōpū, tūpono, nā tō kore ake ka taka ngā kawenga o tō tūmahi ki a rātou, tae atu ki ngā pūrongo mā Mā Te Reo. |
|
|
| Tūmahi Rauemi ICT |
Nā te arotake i te tau 2004/05 o ngā rauemi i puta i ngā tūmahi he mea tautoko nā Mā Te Reo, ka panoni ngā tikanga tuku kirimana mō ngā tūmahi katoa ka arotahi ki te rauemi. Me aro mai te hunga ka hanga rauemi ki ngā take e whā kei te whai: |
| Arotake Kounga |
Ko tētahi o ā mātou putanga i ngā kirimana mō ngā tūmahi ka hāngai ki te rauemi, kia arotakengia te kounga o te reo Māori, e Te Taura Whiri i te Reo Māori rānei, e tētahi kaiwhakamāori kōrero ā-tuhi whai tohu, tētahi mātanga rānei o te reo kei te arongia whānuitia.
Ki te hiahia koutou ki te whakapā ki tētahi kaiwhakamāori kōrero ā-tuhi, ki te wāhanga Māori rānei o Te Taura Whiri, whakapā mai ki a mātou.
|
| Ngā tikanga tuhi |
Ko tētahi atu ritenga kei te rite te takoto ki ngā kirimana mō ngā tūmahi ka hāngai ki te rauemi, ko te whakaatu mai i te whakamahinga o ngā tikanga a Te Taura Whiri mō te tuhi i te reo Māori. Kei te hāpai Te Taura Whiri i tēnei kaupapa ki ngā kaituhi me ngā kaiwhakatikatika kōrero ā-tuhi i te reo Māori.
He mea waiwai ki te oranga o te reo Māori te whai pakiaka o tētahi momo tuhi e rite ana. Mā tēnei ka tipu haere te rahi o ngā tuhituhinga kounga teitei i roto i te reo Māori mā te hunga ako o ēnei rā, o ngā rā hoki kei te tū.
Ki te hiahia tango koe i tētahi tārua o ngā tikanga tuhi, tēnā whai i te hononga nei:
http://www.tetaurawhiri.govt.nz/english/pub_e/conventions2.shtml,
http://www.tetaurawhiri.govt.nz/maori/pub_m/conventions2.shtml ranei. |
| Te tango tohutō |
Kāore i taea te whakatika te katoa o ngā rauemi i tūpuhi te taha ki te reo. Ko tētahi raruraru nui ko te kore aro o ētahi ki te mahi a te tohutō. Kei te paetukutuku a Te Taura Whiri i te Reo Māori tētahi hōtaka tohutō kore utu hei tango mō tāu rorohiko. Ka taea tēnei hōtaka te tango i
http://www.tetaurawhiri.govt.nz/english/resources_e/download/keyboard.shtml
|
| Te whakamātau tauira hōu |
Atu i te Rāuna 6, kei te tono mātou ki ngā kaiwhakarato katoa kua whakaaetia a rātou tono ki te hanga rauemi reo, ki te whakamātau i a rātou rauemi, mā te whakamahi i te paearu arotake i whakahiatotia i te tūmahi arotake i ngā rauemi reo Māori i te tau 2004/05. Taihoa ka taea te tango i te paearu arotake i te paetukutuku a Mā Te Reo; mā mātou tēnei e pānui. |
|
| Ngā Pūrongo Rangahau/Arotake a Mā Te Reo |
Taihoa ka wātea te pūrongo arotake i ngā rauemi reo Māori o te tau 2004/05 me te pūrongo arotake i te mahere reo Māori o te tau 2005/06. Mā mātou koutou hei whakamōhio atu mō tēnei.
|
|
Ngā kaupapa a Mā Te Reo |
Kei te piki haere ngā tono mai i ngā rōpū mau taiaha mō te whakatū wānanga. Ko te mea nui e whakaaetia ai he tono mō tētahi pūtea āwhina, ko te mārama o tā mātou kite atu ka piki haere te reo Māori o te hunga ka tae ake. Kua whai hua ngā tono katoa a Koraunui Mau Taiaha Rōpū (Te Awakairangi, Te Whanganui-a-Tara) mō ētahi āwhina i a Mā Te Reo, i te mea kei te kitea atu tā rātou pūmau ki te reo Māori i te taha whakatakoto mahere, ngā papanga whakatairanga, tae atu ki nga kaupapa ako o te rā. E whai iho nei he kōrero i tukua mai ki a mātou e tētahi o te hunga i kuhu ki te wānanga i tū i te marama o Whiringa-ā-rangi. |
|
| Wānanga Mau Taiaha a Koraunui |
Nō ngā rā 3-5 o Whiringa-ā-rangi 2005 ka tū tētahi wānanga whakanui i te reo Māori, te mau taiaha, te mana wahine ki te marae o Koraunui i Stokes Valley, Te Whanganui-a-Tara. Neke atu i te 100 ngā tāngata i haere mai i Te Hiku-o-te-Ika (Whāngārei, Kaikohe), Te Wairoa, Heretaunga, Takapau, Tanewaka (Dannevirke), Otaki, Te Tai Rawhiti (Te Araroa), Te Upoko o te Ika ki te whakanui i te Māoritanga.
E rua ngā taumata i ngā mahi taiaha: i whakamātauria ātahi i ngā taumata takawaenga, mātāmua hoki. He kaupapa pai rawa atu tēnei mā te hunga rangatahi me ā rātou kaitautoko ki te whakawhānui atu i ō rātou mōhiotanga mō ngā tikanga a te Māori..
Nā te Koraunui Mau Taiaha Rōpū te hui i whakahaere. Kei te hono tēnei rōpū ki te Whare Tū Taua o Aotearoa, arā, te wānanga ā-motu ki raro i a Takuta Pita Sharples. Ko te kaupapa o te hui he whakaoho i te rangatahi mā te mau taiaha, e noho mai ai te reo Māori me te mana wahine ki ngā taumata teitei. I tae he tono ki ētahi kuia kia kōrero ki te minenga mō ētahi āhuatanga o te ao Māori ka mōhio rātou, pērā i te karanga, te raranga, ngā rongoa, waiata, whakapapa.
Ko ātahi o ēnei kuia ko Tiahuia Te Puea Herangi Ramihana Gray, ko Mākere Jordan-Kaa, ko Ina Hughes.
Kia aro mai ki ngā kōrero a Robin Tipuna Peachey, kaiārahi o te Koraunui Mau Taiaha Rōpū:
I tutuki katoa ā mātou wawata mō te hui nei. He hui whakahirahira tēnei mō te rangatahi tae atu ki ngā kuia tautoko. Nā te kaupapa mātou i whakahiko, rangatahi mai, kaumātua mai.
He mea nui hoki ka whai wahi mai te hunga rangatahi ki te kaupapa, e puāwai ai te hui. I whakangungu te rangatahi e ngā pūkenga mō te mau taiaha; i ākona rātou ki ngā mātauranga kei ngā kuia; i whaiwhai rātou i ngā kōrero ā ō rātou kaiako i te reo. He hui rangatira te hui nei; nei; nō te whai wāhitanga mai o ngā kuia, kātahi ka rangatira rawa ake. Ka noho rātou hei whakakotahi i a mātou ki ngā tūpuna nā rātou nei ngā tikanga taketake, i hua ai ngā mahi o ēnei rā.
Ka noho ngā akomanga reo Māori hei wāhi nui o te hui; nā te pārekareka me te poto o ngā akomanga. I roto i ngā akomanga, ka whakamahia ngā tākaro a te rangatahi hei tomina i a taiohi ki tō rātou reo Māori.
E rua ngā wā whakangungu taiaha i te hui, e waru hāora te roa o ia wā whakangungu. I whakamahia te reo e ngā kaiarotake me ā rātou kaiāwhina i te nuinga o te wā (90%-100%). Nā te hoki atu, hoki atu o ngā tohutohu me ngā tauira, ka mārama pai ngā ākonga ki ngā tohutohu.
Nā te pai o te wairua o te hui, ka rika te hunga kuia, mātua, rangatahi ki te whaiwhai i ngā kaupapa i akongia ki a rātou. I rongo te katoa i te wairua whakakotahi o te Māoritanga. Tāpiri atu, ka noho te reo hei waka mō te katoa ki te whakaputa i tō rātou tuakiri Māori.

Wānanga Mau Taiaha a Koraunui |
|
Kura Whakapakari Reo ki Waimārama 2007 |
Ka tū te Kura Whakapakari Reo ki Waimārama a te 14-19 o Kohitātea 2007, ki te Whare Takiura o Kahungunu i Taradale. He kura tēnei kei te āwhinatia e te pūtea a Mā Te Reo. Mō te hunga tauhou, whakatūria ai ēnei kura ā-motu mō te hunga matatau (ehara i te pīpī) ki te reo Māori. E rima rā te roa o ēnei kura, ka mutu, he hunga mōhio te hunga ako. Nō te tau 1990 ka tīmata ēnei kura reo. I te tīmatanga, ko ngā kaiako i ngā kōhanga reo me ngā kura kaupapa Māori te hunga ka taetae atu ki ngā kura reo; ia kura, ia kura putaputa ake taua hunga anō, kia whakangungua anōtia ai rātou ki te reo me ōna tikanga. Mō te roanga atu o ngā whakamārama mo te kura reo ki Waimārama whakapā ki a:
Helen Barlow Waea: 06 878-6624 i-mēra: helenbarlow12@xtra.co.nz
|
|
| Pānui o ngā kaupapa reo Māori puta noa |
E toru ngā hui whakangungu kei te whakahaeretia e Te Taura Whiri i te Reo Māori i mua i ngā whakamātautautau kaiwhakamārama reo ā-waha, ā-tuhi mō te tohu Toi Reo Māori i te tau 2007.
|
Ka tū ngā awheawhe ā ngā rā nei:
| Awheawhe 1: |
Rāmere 26 o Kohitātea 2007 |
| Awheawhe 2: |
Rāmere 16 o Poutū-te-rangi 2007 |
| Awheawhe 3: |
Rāmere 4 o Haratua 2007 |
Ka tū nga whakamātautau ā ngā rā nei:
| Whakamātautau ā-tuhi: |
Rāhoroi 26 o Haratua |
| Whakamātautau ā-waha: |
Rātapu 27 Haratua |
Tukua ā koutou pātai ki a:
Stormy Mohi Te Taura Whiri i te Reo Māori Waea: (04) 471 6739
stormy@tetaurawhiri.govt.nz
Kia mārama : Ki te pīrangi koutou ki te pānui i a koutou wānanga reo, akomanga reo Māori, kaupapa atu rānei kei te whai āwhina i te pūtea a Mā Te Reo, tēnā i-mēra mai ki a Nerissa Aramakutu kei nerissa@tetaurawhiri.govt.nz |
|
| Ngā Haerenga Aroturuki |
Nō tērā marama ka haere a Jasmine ki te aroturuki i ngā kaupapa i ngā rohe o Rotorua me Tauranga. Ka tūtaki a ia ki ētahi māngai o ngā rōpū nei:
| • |
Rakeiao Cultural Committee, Rotoiti |
| • |
Matarua Federation of Māori Traditional Martial Arts |
| • |
Te Rūnanga o Ngāti Whaoa Inc. |
| • |
Ngāiterangi Iwi Rūnanga |
| • |
Whareora Marae |
| • |
Ngāti Pukenga Iwi Society Ltd |
| • |
Ngāti Ranginui Iwi Society Inc. |
| • |
Waitaha Hauoranga Trust |
| • |
Rodgerson Media Group Ltd |
| • |
Te Taumata Mātauranga o Ngāti Whakaue |
Ka mīharo ki te nui rawa atu o ngā mahi ki te whakaora i te reo kei te whakahaeretia i ngā hapori Māori puta noa i te motu. Ka mihi hoki a ia ki te takoto me te pakari o ngā mahere me te kōtuitui i ngā rohe pēnei i a Tauranga. |
|
| Te Rōpū o Mā Te Reo |
Anei anō ngā pārongo mō te hunga mahi o Mā Te Reo me ngā nama waea tika atu:
Jasmine Cooper
Kaiwhakahaere Tūmahi,
04 471 - 6727
jasmine@tetaurawhiri.govt.nz
Nerissa Aramakutu
Whakamāherehere Tūmahi (Aroturuki me te Arotake)
04 471 - 6728
nerissa@tetaurawhiri.govt.nz
Clayton Reiri
Kaitohutohu Tūmahi,
04 471 - 6733
clayton@tetaurawhiri.govt.nz
Catherine Sinclair
Whakahaere Tari, harangotengote,
04 471 - 6730
catherine@tetaurawhiri.govt.nz |
|
Mō te roanga ake o ngā kōrero
Tirohia tā mātou paetukutuku www.ma-tereo.co.nz me waea atu rānei ki te nama 0800 MA TE REO (0800 628-373) |
| Mā Te Reo
Papa 14,
Investment Centre
Kokonga o ngā ara Ballance me Featherston Streets
TE WHANGANUI-A-TARA |
Mā Te Reo
Pouaka Poutāpeta 411
TE WHANGANUI-A-TARA |
| Nama Waea: |
+ 64 4 471-6733 |
|
| Waea Whakaahua: |
+ 64 4 471-2768 |
|
| I-mēra: |
clayton@tetaurawhiri.govt.nz |
|
|
|