| Mihi |
|
Ngā mihi ki a koutou ngā karanga maha o te motu, i runga i ngā tini āhuatanga o te wā. Ka tangi hoki ki ō tātou mate huhua kua haere ki te pō, moe mai rā moe mai rā. Okioki i roto i te Atua. Nō reira, e te hunga ora kia ora tātou katoa. He rerenga kōrero, “ko te reo te tūāhu o te mana Māori”.
Ko te putanga tuatoru tēnei! I a koe ka pānui i tēnei, kia mōhio mai koe, kua oti kē ngā whiriwhiringa me ngā tūtohunga mō te Rāuna Tuarima. I tēnei wā kei te tuku pānui whakamōhio atu ki te hunga i whiwhi me te hunga kāore i whiwhi. I roto i tēnei pānui ka arotakengia e mātou te Rāuna, ā, ka tāpiritia ētahi kōrero hei awhi i a koe ā ngā Rāuna kei te tū. |
|
| |
Pārongo atu
Tirohia tā mātou pae tukutuku www.ma-tereo.co.nz waea ranei ki 0800 MA TE REO (0800 628-373) |
Mā Te Reo
Taumata 14,
Pokapū Whakangao
Kokonga o ngā ara o Balance me Featherston
TE WHANGANUI-A-TARA |
|
Mā Te Reo
P P 411
TE WHANGANUI-A-TARA |
|
| Waea: |
|
+ 64 4 471-6733 |
| Waea Whakaahua: |
|
+ 64 4 471-2768 |
| I-mēra: |
|
maihi@tetaurawhiri.govt.nz |
|
|
 |
| Kaiwhakahaere Tari Hōu o Mā Te Reo |
I tērā pānui ka whakamōhio atu mātou kei te wehe atu a Kelly Harding. Kua tohungia e mātou ko Maihi Moa Makiha hei kaiwhakahaere tari hōu. |
Ko Te Rarawa me Ngā Puhi ngā iwi o Maihi. I whānau mai, i pakeke hoki a ia ki Panguru i te puku o te Hokianga. Kua waru marama a Maihi ki Te Whanganui-a-Tara. I mua o tōna taenga ki Te Whanganui-a-Tara, e mahi ana a Maihi i Te Kura Taumata o Panguru. Nā tōna pūmau ki te reo i roto i ngā tau, ka tono a Maihi mō te tūranga i Mā Te Reo. Tae ai a Maihi ki te maha o ngā hui whānui hei māngai mō te hunga rangatahi Māori. Kei te hīkaka katoa a Maihi kua whiwhi nei a ia i tēnei turanga, ā, ko tōna hiahia kia mōhio a ia ki tēnā, ki tēnā o koutou ā ngā rā me ngā marama kei te tū. Nau mai rā Maihi. |
|
| Te Hokinga mai o ngā Māngai Hapori ki Te Rōpū Tautoko |
Ka hari te ngākau ki te whakamōhio atu ki a koutou kua hoki mai a Hana O’Regan o Kāi Tahu ki Te Rōpū Tautoko. I tōna ekenga hei mema mō te Kōmihana o Te Taura Whiri i te Reo Māori, ka whakawātea a ia i tōna tūranga i Te Rōpū Tautoko. Heoi, nō nā tata nei ka puta te kī a te Minita mō ngā Take Māori a Parekura Horomia, ki tāna titiro kāore ēnei tūranga e rua e taupatupatu, nā reira me hoki mai a Hana ki Te Rōpū Tautoko! Nā reira e Hana, nau mai hoki mai rā.
|
|
| Te Toa |
Ko Pine Campbell o Silverside, Kirikiriroa te toa mō te whakataetae i tērā o ngā pānui arā, mō te tangata tuatahi kia whakaoti pai i tētahi tūmahi. Ahakoa te mea i whakaroatia te wā hei whakatutuki i ana mahi whakamutunga, i kōrero a Pine ki a mātou o Mā Te Reo i mua o te ekenga o te wā, nā reira i te mārama mātou he aha te aha i ngā wā katoa. Ka pai hoki te mahi tahi me Pine. Kia ora rā e Pine, kei te tukuna atu tōu koti me tōu pīni.
|
|
| Rāuna Tuawhā |
Ia tau pānuitia ai e Te Taura Whiri i te Reo Māori te rārangi o ngā tāngata, rōpū, kua whiwhi āwhina i a Mā Te Reo i te Rāuna o mua. Ka taea aua kōrero i tēnei putanga o He Muka. Ki te pānui mā te ipurangi, tohu ki raro nei. Mō tētahi tārua o ēnei kōrero, whakapā ki a Catherine Sinclair i Te taura Whiri i te Reo Māori. Ko tana nama waea ko 04 471 6730. www.tetaurawhiri.govt.nz/english/pub_e/hemuka/index.shtml Kua oti te tata ki te haurua o ngā tono mō te Rāuna Tuawhā.
|
|
| Ngā Kōrero mō te Rāuna Tuarima |
E 275 ngā tono i tae mai ki a mātou mō te pūtea e $8,263,000 te nui. O aua tono e 275, e 220 i oti pai te whakakī, nā reira ka āhei ērā kia kake ki te taumata aromatawai o runga ake. O ēnei tono e 220, e 165 i whakaaetia, e 55 ka hinga. Ko taua tikanga anō a mātou, arā, kāore i eke ngā tono i whakaaetia i te e $1.8 miriona.
Ngā tono i-mēra
Ka nui te heke o ngā tono (11) i āta tuhia mā te ringa me ērā i tae mai mā te waea whakaahua me te pōhi. He mea pai tēnei ki a mātou. Hāunga tērā, i te wiki whakamutunga o tērā Rāuna ka tae mai ki a mātou ngā tono e 43 mā te i-mēra me te pae tukutuku. Ko te tikanga i āhei mātou ki te whakakore i ēnei tono nā te mea kua hipa kē te rā kati arā, te 29 o Paengawhāwhā. Heoi, nā te kore mārama o ngā tikanga mō tēnei taha o te mahi, kāore i hāmenetia aua tono e 43. Engari, tae ana ki tērā tau, ka pūmau mātou ki ngā rā kati me ngā tono ka tae mai mā te i-mēra.
Ngā tono i tangohia i tā mātou pae tukutuku
He nui ngā waea mai ki a mātou i te wā e tuwhera ana ngā tono. Nā runga i ērā kōrerorero, kua whakapaitia e mātou ētahi wāhanga o te pātengi raraunga mō te tau kei te tū. Ko ētahi o ngā pātai, ko:
"Ina tae au ki te whārangi o Mā Te Reo i te pae tukutuku, me haere au ki hea tuku tono ai?”
Me pēhi i te tohu ‘haina mai’ kei te taha whakarunga o te mata. Nā te mea i raruraru te tokomaha o koutou i konei, kei te ngana mātou kia pai ake tēnei kuhuna.
"Ina oti i au te whārangi tuatahi o te tono, ka tono mā te ipurangi, ka pēhea taku whakaoti i te tono?"
Ina tukuna mai e koe te wāhanga tuatahi o tāu tono, ka kite koe i tētahi ripanga me ngā kōrero o tāu tono. Ki te hiahia koe ki te whakaoti i te tono, me tohu koe ki te ingoa o te tūmahi tērā ka puta ake.
"Kei te whakakuhu au i taku pūtea ki te tono, engari kāore i te whakaaetia aku tau"
Me takoto āu tau, kāore he tohu $, he piko, he kopi.
"Kei te kuhuna e au aku rā kati, engari kāore i te whakaaetia"
Whāia te tikanga whakatakoto rā, arā, xx/xxx/xxxx e.g. 01/Jan/2005.
"Kua oti i au te katoa o ngā wāhanga te whakakī; tēnā, me pēhea taku tuku i taku tono, ā, me pēhea au e mōhio ai kua tau atu taku tono?"
Ina oti ana te katoa o ngā wāhanga o tāu tono mā te ipurangi, ka ‘tukuna’ noatia tāu tono.
Kia ora rawa atu koutou, kua ngana ki te whakakī tono. Mēnā kāore i tarea e koe tāu tono te whakakī mā te ipurangi, kaua e pā pōuri, me kuhu anō; kia moata tāu tono i te Rāuna, ka tono mā tētahi o tā mātou rōpū koe hei awhi.
Kātahi te hunga rerekē ko koutou! Ka tatari kē mō te wiki, te rā, te hāora whakamutunga o te Rāuna kātahi anō ka tuku mai ā koutou tono. He mea uaua mō mātou te awhi i tēnā me tēnā o koutou. Hei te tau kei te tū, ka whiria e mātou tētahi huarahi whakatenatena i a koutou kia moata tā koutou whakakī i ā koutou tono.
Ngā tono kāore i whakaaetia
Ka tukuna e mātou tētahi kōrero poto e whakamārama ana i te take kāore i whakaaetia tāu tono. Heoi, ki te pīrangi koe kia mōhio i te roanga atu o ngā kōrero e pā ana ki tāu tono, ka whakautu mātou i tāu tono, ka ngana ki te tuku ngā pārongo katoa ki a koe. Kei wareware, hei te nuinga o te wā, ko te mate kē, kāore e rahi ngā moni mō te maha o ngā tono, kāpā te tūpuhi o ngā tono. Waihoki, mēnā he wāhanga o tāu tono i tino kore take, ka whakamōhio atu mātou ki a koe mō tēnei.
Ngā tono i whakaaetia
Kia ora koe! Engari kia mataara! E rua wiki e toe ana ki a koe ki te whakahoki mai tāu puka whakaae ki a mātou, ngā taunaki whanonga e rua, ā, i ngā wāhi e tika ana, ngā pūtea kua whakatikaina. I ngā Rāuna kua taha, ka whā wiki kē te roa o tēnei mahi. Nā, ko te mate o tēnei, ka whakaroatia ake te wā o te hātepe whai kirimana. Nā reira kua whakawhāitihia e mātou te wā. Ko tā mātou tohu ki a koutou, ina mōhio koutou kua whakaaetia ā koutou tono, me kipakipa ā koutou kaitautoko kia tere rātou. Kei pōhēhē koutou kua tukuna kētia e ā koutou kaitautoko ā rātou taunaki whanonga ki a mātou; nō koutou te kawenga ki te whaiwhai ake i aua puka. Kei wareware anō hoki koutou, me haina ngā taunaki whanonga; mēnā i tukuna i-mēra mai, me tuku anō hoki tētahi tārua mā te pōhi. Kia tae mai rā anō ki a mātou āu taunaki whanonga, tāu reta whakaae me ngā tahua pūtea, kātahi anō mātou ka tahuri ki te whakatakoto whakaaetanga / kirimana. |
|
| Rangahautanga / Arotakenga o Mā Te Reo |
Ko Nerissa Aramakutu te Kaiwhakahaere Tari tawhito mō Mā Te Reo. I ngā marama e ono kua pahure, i te mahi a Nerissa i te rangahautanga tuatahitanga a Mā Te Reo, e arotahi ana ki nga rauemi reo Māori kua hangaia e te maha o koutou i roto i ngā Rāuna 1 ki te 4. Ka whakamārama a Nerissa i te mahi nei me ngā hua ka puta:
"E hāngai ana te rangahautanga nei ki te whanaketanga o ngā rauemi reo Māori. Ka arotahi mātou ki ngā kaupapa i āwhinatia e Mā Te Reo i raro i ngā tūmahi e hāngai ana ki ngā rauemi (Tākaro me Ngā Rauemi, IT, Pāpāho – Pouaka whakaata, Irirangi, Tānga).
Ko te titiro, mā ngā hua o ēnei rangahautanga ka taea e Mā Te Reo te whakapiki i āna tautokotanga ki ngā kaupapa reo Māori e puea ana i ngā hapori.
Ka whakahiato, ka whakaae Te Rōpū Tautoko ki te rangahautanga nei i te marama o Nōema 2004.
Ko ngā whāinga matua o te rangahautanga ko:
 |
te kimi he aha tēnei mea te rauemi reo Māori whai kiko |
 |
te whakatakoto taumata mō ngā ratonga āwhina a Mā Te Reo ki ngā kaupapa whakahiato rauemi |
 |
te whai māramatanga mō ngā mea ka whakatenatena i te whakahiatotanga o ngā rauemi, tae noa ki ngā mea e whakararuraru ana i taua whakahiatotanga; ka hāngai te titiro ki ngā kaupapa i tautokona e Mā Te Reo. |
 |
Te wānanga i te whanaungatanga o ngā rauemi reo Māori ki te whakaoranga o te reo Māori |
Kāore e kore ko koutou kua whiwhi pūtea mō ngā tūmahi e pā ana ki te hanga rauemi kua rongo mōku, mā ngā uiuinga me ngā rārangi pātai kua tukuna e au ki a koutou. Ka rawe hoki ngā whakautu me ngā āwhina mai – ngā mihi nui ki a koutou i whai wāhi mai ki tēnei kaupapa whaihua.
Ko te titiro ka oti te pūrongo whakamutunga ā te paunga o Hune 2005. Tatari mai koutou mō ngā nekeneke e pā ana ki tēnei tūmahi, ka puta i te pānui a muri i tēnei.”
|
|
| Ngā Rauemi Hei Hoko |
Kua roa Te Rōpū Tautoko e hiahia ana kia tahuri mātou ki te whakamōhio ki a koutou i ngā rauemi kua oti kē te whakahiato i raro i te maru o Mā Te Reo. Hei tīmatanga, kua whakaae mai tētahi o ā mātou kaiwhakarato, a Allan Brown o Ngāi Tāmanuhiri kia kōrerohia ana tūmahi Mā Te Reo.
He kamupene tā Allan, ko Te Kotuku Rerenga Tahi Ltd. Kua oti i tana kamupene te hanga me te toha mō te utu iti, ētahi tāpaepae, pukapuka reo rua hoki, ki ngā Kōhanga Reo puta noa i Te Tai Rāwhiti. He kaitinei ahi te mahi a Allan, nā reira e pūmau ana ia ki te whakahekenga o ngā wharanga tūpono tērā ka pā ki ngā tamariki Māori. Nā reira ka hāngai ngā kaupapa o ana tāpaepae me ana pukapuka ki te mea, kia ‘tūpato’ ngā tamariki. Ko te toa o ana pakiwaitara ko Te Kōtuku. Ko te tūmanako o Allan, mā roto i ana tāpaepae me ana pukapuka, ka mārama ngā tamariki me ō rātou whānau ki ngā pūmate i te kāinga me te hapori. Kāore he aha ki a Allan mēnā ka hiahia ētahi atu iwi, rōpū rānei kia whātoro ki ana rauemi. Ko te mita i ana rauemi, ko te mita o Te Tai Rāwhiti, heoi ka tareka noatia ngā kōrero o roto. Ki te hiahia whaiwhai ake koe i a Allan me ana rauemi, anei tana i-mēra tekotuku001@xtra.co.nz.
Kei te whakahiato Te Taura Whiri i te Reo Māori me Mā Te Reo i tētahi tikanga aromatawai i ngā rauemi reo Māori. Ka whakaratoa e mātou ā te panui kei te tū. Ko tā mātou ki a koutou, me whakamahi ēnei tikanga ina whakaaro koe mō ētahi rauemi mō tōu kāinga, hapori rānei.
|
|
| Ngā Tonu mō Te Wiki o te Reo Māori |
I whakaaro mātou o Mā Te Reo, tērā ka hiahia koutou kia mōhio, kua tuwhera ngā tono mō te tuarua o Ngā Tohu Mō Te Wiki o te Reo Māori. Ko te tikanga o ēnei tohu, ko te whakanui me te whakatairanga i ngā kaupapa whakaora i te reo Māori i Te Wiki o te Reo Māori arā, ā te 25 – 31 o Hūrae. Nā reira mēnā kei te hāngai tāu kaupapa Mā Te Reo ki Te Wiki o te Reo Māori, whakapā ki a Catherine Sinclair i Te Taura Whiri i te Reo Māori mō te roanga atu o ngā whakamārama. Ko te i-mēra a Catherine, ko catherine@tetaurawhiri.govt.nz.
|
|
| He Tono ki a koutou |
Ki te pīrangi koe ki te tuku kōrero mai e pā ana ki tāu tūmahi Mā Te Reo, kaua e māharahara, tukuna mai! Mēnā he whakaahua, he āwhina rānei āu, me tuku mai, ā, ka ngana mātou ki te whakauru ki te pānui ka whai.
|
|
| Mā Te Wā...
|
|
|