|
|
![]() |
| |
| “Whāngaia ki te kōrero kia pehapeha ai te korokoro, tērā i te kererū i runga i te miro”
Tēnā koutou katoa,
He mihi maioha, he tangi ki a rātou mā kua ngaro atu ki tua ki Paerau. Hoki atu rā ki te kāpunipuni o Hinenuitepō. Waiho mā te rerenga wā, te ngau kino o mate e patu.
He mihi tēnei ki a koutou ngā mātāpuna o te reo, ngā punawai o te mātauranga, ki a koutou e whakapau kaha ana ki te whakaora i tō tātou reo rangatira, tēnā koutou katoa. Anei anō ngā mihi tino nui whakaharahara ki a koutou katoa mō te Kirihimete me te Tau Hōu, ā, ko te tūmanako ka haere pai ngā hararei.
|
|
|
| |
Kei tēnei, tā tātou putanga whakamutunga o 2007, ko ngā nekeneke a ngā kaimahi o Mā Te Reo. Ka whakaatuna hoki ētahi tūmahi i whai tahua i a Mā Te Reo, e tīmata ai pea koutou ki te whakaaro tono mō te Rauna Tuawaru. E arotahi atu ana ki te Tau Hōu me te rauna pūtea hōu, e whai ake nei te pānuitanga o ngā rā o te rauna tahua tuawaru. |
|
| |
Kua whakapūmauhia ngā rā kati mō te Rauna Tahua Tuawaru, ā, e whai ake nei:
| Rāhina 31 o Poutū-te-rangi 2008: |
Ka tuwhera te Rauna Tahua |
| Rāmere 25 o Paenga-whāwhā 2008: |
Ka kati ngā tono ā-pepa, ā-imēra, ā- waea whakaahua |
| Rāmere 9 o Haratua 2008: |
Ka kati ngā tono ā-ipurangi |
TUHIA ĒNEI RĀ KI TŌ WĀTAKA I NĀIANEI !
|
|
Ngā Nekeneke i roto i te Kāhui o Mā Te Reo |
Ko Nerissa Aramakutu, te Kaiwhakamāherehere Tūmahi (Aroturuki me te Arotake) o Mā Te Reo, atu i te Rāhina 26 o Whiringa-ā-rangi 2007 ka kawe tūranga hōu hei Kaitātari Kaupapahere i Te Taura Whiri i te Reo Māori. I noho mai ia ki Mā Te Reo mai rā anō i te Rauna Tuarua 2002-2003, ā, hei pou pūmau mā koutou i roto i ngā mahi o Mā Te Reo. I te wā i a Nerissa, tokomaha tonu o te kāhui o Mā Te Reo i tau mai i wehe atu me tana kite i ngā whanaketanga ki te kaupapa. Anei te kōrero a Nerissa mō te wāhi ki ngā kaiwhakarato a Mā Te Reo o mua, o nāianei hoki.
“Nōku te māringanui rawa atu i noho ai au ki te kāhui o Mā Te Reo i ngā tau e rima kua pahure ake nei. I rawe te mahi tahi ki ngā ratonga hihiri, kakama hoki e noho mai ana ki ngā hapori Māori. I roto i ngā tau e haere nei te tahua, i waimarie taku whai huarahi, i kite ai au i ētahi kaupapa tino momoho, wairua auaha hoki huri noa i te motu, me te mahi i te taha o te hunga e ārahi ana, e manawa tītī ana kia whakahauora ake te reo Māori. Ko tāku he mihi ake ki a koutou i mahi tahi ai tātou, ā, ki ērā o koutou nāku i whakahōhā tēnei te whakapati atu nei. Kei te āmine rawa atu tōku ngākau kia tino whai hua ā koutou kaupapa reo Māori”.

Ko Nerissa i ‘Te Rā o Te Reo (2005)’,
he takahanga reo Māori ā-hapori i tautokohia e Mā Te Reo, i tū ki Porirua
Kāore e kore ko koutou kua taunga ki a Nerissa i roto i ngā tau, e tautoko ā-wairua mai ana i tēnei mihi ki a ia kua tau nei ki tana tūranga hōu. Waimarie mātou kei te tari tonu nei ia hei āwhina i a mātou i ngā wā o te pōnānā!
Kua whakakapihia te tūranga o Nerissa e Hollie Smith nō Te Ātihaunui-a- Paparangi, Ngāi Tahu, Ngāti Tūwharetoa, Ngāti Kahungunu ki Te Wairarapa. Ka whakamōhio atu a Hollie i a ia ki a koutou hei te putanga ī-pānui o Poutū-te-rangi.
Ko Juanita rāua ko Clayton he wā e wehe atu ai i te tau 2008, he tiaki pēpē te mahi. Ka whānau mai ēnei pēpē i te tīmatanga o Kohi-tātea. Tērā ka āhua mānenei te hoe a te kāhui i te waka, nō reira kia manawanui mai koutou ā, kia takatū ki te mahi tahi ki tētahi tangata hōu e pā ana ki ā koutou tūmahi o Mā Te Reo. E rere atu nei ā mātou whakapati mō ngā wā e whakahōhātia ai ētahi o koutou i roto i ngā piki, i ngā heke ka tūpono mai.
|
| Te Mana Taumaru Mātauranga |
Ka hiahia pea ētahi o koutou ka whai tūmahi Rauemi Reo Māori, ngā kaupapa ICT (Hangarau Mōhiohio Rorohiko) rānei ki te titiro i tēnei hono ( http://www.med.govt.nz/templates/MultipageDocumentTOC28180.aspx ) ki Te Mana Taumaru Mātauranga: He Aratohu Mana Whakairo Hinengaro mō ngā whakahaere Māori me ngā hapori Māori. I whakaputaina tēnei aratohu e Te Manatū Ōhanga i te Hōngongoi, ā, kei roto ko ngā pārongo ki ngā tūmomo tika o te Mana Whakairo Hinengaro, he tīpakotanga o ētahi tauira whakapae me ngā rawa hei āwhina i te whānau, te hapū, te iwi, ngā whakahaere arumoni,
me ētahi atu e hiahia ana ki te parepare ōkawa, ki te whakatau rānei, i ō rātou tika Mana Whakairo Hinengaro. |
|
| |
| Rauna Tuawhitu (2007) |
Kua tata oti kē ngā kirimana mō te tau 2007, arā, 150 nei ngā kirimana kua oti me ngā tūmahi kua tīmata. Heoi tērā, he tokoiti o koutou e tāria ana ā koutou tuhinga. Kia tere tā koutou tuku mai i ēnei ki a mātou, i mua i te pau o te wā anā ka kati te kuaha e taea ai te tono tahua.
|
| Rauna Tuaono (2006) |
I tēnei wā nei e 29 ngā tūmahi o tēnei rauna e hohe tonu ana, kua iti iho mā te 17 mai i te putanga o Mahuru. Ko Clayton e mahi tonu ana i te taha o ngā kairuruku o ēnei tūmahi, ā, mēnā ko koe tētahi, whāia kia mōhio ia e pēhea ana te haere a tō tūmahi.
|
| Rauna Tuarima (2005) |
I tēnei wā nei, 15 ngā tūmahi o tēnei rauna e hohe tonu ana, kua iti iho mā te 3, mai i te putanga o Mahuru. Ko Hollie ka whaiwhai i ngā kairuruku o ēnei tūmahi kia whakaotihia ēnei, te tere ake, te pai ake.
|
| Rauna Tuawhā (2004) |
E rua ngā tūmahi o tēnei rauna tahua e hohe tonu ana, ā, ka tākiri wepu a Mā Te Reo kia wawe te whakaotihia o ēnei tūmahi e rua. |
|
| Rauna Hōu o ngā Haerenga Aroturuki/Whakatairanga |
I te 24-26 o Whiringa-ā-nuku, i haere a Jasmine ki te rohe o Te Matau a Māui ki te aroturuki i ngā kaiwhakarato a Mā Te Reo. I tau ia ki te tari o Te Puni Kōkiri i Heretaunga, ā, i kōrero hoki mō Mā Te Reo ki ngā kaimahi o reira. Kei te mihi ia ki a Dixie, Sandy, Roger, me te kāhui ā-rohe o Te Puni Kōkiri mōna i manaakihia, i tohutohua, i tautokohia, i a ia i reira.
Ā, i hui hoki ia ki ngā kaiwhakarato Mā Te Reo o: Te Marae o Mihiroa, Public Dreams Trust, Te Karapu Hutupōro, Hākinakina o Tamatea, Ngāti Kahungunu Iwi Incorporated, Te Marae o Pukemokimoki, Te Komiti Māori o Waimārama, Hunu-a-rau, Eru Tahuri me Te Marae o Te Aranga. I ihiihi ki a Jasmine te kite, tērā ētahi marae e tahuri ana ki te waihanga mahere reo hei arataki i te whanaketanga o te reo Māori.
Ka puta te pūrongo mō te haerenga aroturuki ki Manawatū i te ī-pānui o te putanga o Poutū-te-rangi 2008. |
|
| Ngā Tūmahi o Mā Te Reo |
| Te Kuia Tūrehu o te Pō me Āna Mokopuna |
Huakina mai te tatau o te whare kia kite atu ai au. He hokinga mahara, he hokinga wairua ki ō tātou kuia, ki ō tātou koroua mōrehu i a rātou ngā pūkenga kōrero paki. Inā karangahia kia tū ki te whakaputa kōrero tene, kua whakaputahia ngā pūrākau, ngā pakiwaitara o ngā rā o mua.
Koinei tētahi āhuatanga i whakaarahia i te ata o te 1 o Whiringa-ā-rangi i te whare o Te Taura Whiri i te Reo Māori, i te taenga mai o Rangitūnoa Black me tana whānau ki te koha rauemi ki a Mā Te Reo.
He kaiwhiwhi pūtea Mā Te Reo a Rangitūnoa, i runga i te tono kia mahia mai he rauemi e whakaatu ana i tōna māmā, i a Anituatua Black, e pānui ana i ētahi kohinga pūrakau ki runga kōpae whakaata. Nā Anituatua anō ēnei pūrakau i tuhi.
Nō muri i ngā whakatau ka turakina te papa kia whakaatuhia ēnei taonga. Ko te kōpae tuatahi e kīia nei ko “He Apakura”. He tohu aroha nā te kuia ki tōna hoa, ki tana tama hoki i tangohia e te ringa kaha o aituā.
Kua wahangū te whare, kua tīmata te kōpae. Ka tangi te kuia, ka waiwai ngā kamo, ka wiriwiri te tinana, kei te rongo i te aroha. He ūmere tīwharawhara, he apakura tē taea te wareware.
Kua whakaatuhia te kōpae tuarua, ā, he kōrero paki e kīia nei ko “Te Hākari”. Ko Kuia Tūrehu rāua ko tana mokopuna a Kōhineao e whakarite ana ki te taka kai. He huhu pāhuhu, me te kīnaki, he wai Māori me ā rāua kora o te ngahere. Ko ngā kekereao hoki he noho runga mānuka, tautohetohe ana ko tēhea o rātou e haere ki te mateko i ngā kai a te kuia me tana mokopuna. Kua kōtamutamu ngā ngutu, kua pakipaki te puku, ā, mā te whakaaro mō ēnei kai reka e heke ai te hūare o te waha!
He tohunga kaikōrero paki te kuia nei. He wahine whakaniko kupu. He wahine whakanako kōrero. He wahine whakamahi i tana tinana. Kei te whakatautau ngā ringaringa, kei te whakatumatuma te kanohi, kei te pūkana ngā karu, kua ō te waha. He pūkenga tē taea te kape, he āhuatanga kua ruarua haere, engari nā tēnei koha a Rangitūnoa ki tōna whānau, ki tōna hapū, ki tōna iwi, ki te iwi whānui hoki e taea tēnei āhuatanga te pupuri.

I te whakamānutanga mai i te taha maui ki te taha matau: Rangitūnoa Black, Stormy Mohi (Learning Media Ltd), Hera Taute-Black, Julie Black, Anituatua Black, Daniel Makamaka, Clayton Reiri (E noho ana – Mā Te Reo), Waitangi Teepa (Learning Media Ltd), Nerissa Aramakutu (Mā Te Reo), Conrad Noema (Te Taura Whiri), Juanita Teepa (Mā Te Reo), Jasmine Cooper (Mā Te Reo), Mārama Meihana-Durie
|
| Te Tūmahi Kete Pukapuka – Pukapuka Kōtui Whānau |
He mahere whakahirahira tā Ngāti Whakaue hei whakatairanga i te mātauranga me te whanaketanga o tana iwi. Ko te kōtuitui ake i te whānau ki ngā akoranga a ngā tamariki tētahi o ngā rautaki matua. Nā ngā huruhuru o Mā Te Reo, e whā ngā pukapuka reo Māori ka whakaputaina e Te Taumata Mātauranga o Ngāti Whakaue, hei pānui ki ngā nohinohi tae atu ki te rima tau te pakeke.
Ko ngā pukapuka ko “Kei Maketu Tātou”, “He Taonga mā te Iwi”, “Mokoia”, me “Whakatau Mai Rā!”
E whakanui ana ngā pukapuka i ētahi whakaahua miramira o ngā whānau o Ngāti Whakaue e kōtuitui ana ki ngā mahi e taunga ana ki te nuinga o te tamariki. I tīpakohia ko ngā pūrākau e mātua whakamau atu ai te hinengaro tamariki, ā, he māmā te reo e taea ai e ērā o te whānau kāore i te matatau.
Ko tā Roana Bennett, te Kaiwhakahaere Tūmahi, “I tino koa, i tino manemanea te ngākau i tēnei tūmahi. I rata pai mai a Ngāti Whakaue ki ngā pukapuka, ā, i pērā mārika anō hoki ngā tamariki.”
E 2000 ngā kohinga pukapuka ka tāngia, ka tohatohaina, kāhore he utu ki ngā whānau o Ngāti Whakaue. E whakaarohia ana tētahi atu kohinga pukapuka mō 2008.
|
|
He Pō Aromatawai Wānanga i te Marae o Whakamārama
27 o Whiringa-a-rangi 2007
|
I pōhiritia Te Taura Whiri i te Reo Māori me Mā Te Reo e Katarina Hodge te tūru o Whakamārama Marae Society Inc. ki tētahi pō whakanui i tū ki te marae o Whakamārama i te marama o Whiringa-ā-nuku. Ko Sharon Armstrong (Te Taituarā Kaiwhakahaere Matua o Te Taura Whiri), rāua ko Clayton i haere ki tēnei pō hirahira.
I kī a Roger Lewis, he māngai nō te marae, “ko te kaupapa o te pō ko te whai wāhi o te whānau o te marae o Whakamārama ki te whakanui i ngā hua tuatahi o tā rātou mahere reo (nā Mā Te Reo te tahua, i raro i te karangatanga Whakamāherehere Reo 2006). I tū te pō tuku matapopore hei whakanui i ngā tauira i tutuki i a rātou ngā wānanga reo e rima a Te Whare Wānanga o Awanuiārangi me te marae o Whakamārama. Nā te pō nei i wātea ai he wā tuku mihi ki te whānau o te marae i whakapau kaha ki tā rātou mahere reo, ā, i tautoko hoki i ngā wānanga reo e rima. Ka mutu, i whai wāhi ki te mihi i ngā kaitoha tahua i tautokohia ai te kaupapa”.
I pupū ake ngā kare ā-roto o Clayton i te mīharo o te kaupapa o te pō:
“I rewa katoa taku ngākau kia kite i tēnei wāhanga o te huarahi e whāia nei e te marae o Whakamārama kia tutuki tā rātou whāinga. Ko te whāinga kia matatau ngā mokopuna o ā rātou mokopuna ki te reo Māori. Ko mātou i noho hei manuhiri, i whakahiwatia, i pākia e ihiihi, i whakarangatirahia e te manaakitanga. Nā taku tae atu kua mārō ake tāku nā whakatau koia nei te take me pupuri tonu tō tātou reo Māori - nā ō tātou tīpuna i tuku iho. Tēnā rawa atu hoki koutou e te whānau o Whakamārama Marae, kei konā ō mātou whakaaro”.
Sharon Armstrong (MTR), Jean Sutton (Te Marae o Whakamārama), Clayton Reiri (MTR), Roger Lewis (Te Marae o Whakamārama)
|
|
Ngā Pukapuka Whakamahere Reo
e Whakamātauria ai te whakamahi i te reo
|
He mea whakaputa anō ngā aratohu whakamahere i te reo Māori e Te Taura Whiri i te Reo Māori, Kia ora ai te Reo Māori: Planning for Māori Language Regeneration’ me ‘Te Reo Māori i tō Hapori: Community Māori Language Profiles Guidelines’. Tēnei te pōhiri atu ki ērā o koutou e aro ana ki te Whakamāherehere Reo kia tīkina mai ngā pukapuka nei me te whakaoti i te tirohanga whānui. Mā tēnei e āhei ai mātou ki te kohi pārongo me pēhea e pai ake ai ngā pukapuka, me te aha, e pai ake ai te tukanga whakamāherehere reo Māori. Hei whakatau anō hoki he aha atu ngā pārongo, ngā rauemi rānei e hiahiatia ana e ngā hapori Māori e taea ai ā rātou kaupapa reo Māori te tautoko.
Mēnā e hiahia ana koe kia uru mai ki te whakamātautau whakamahinga i ēnei whakaputanga e rua nei mā te whakaoti tirohanga whānui, haere ki:
http://www.tetaurawhiri.govt.nz/english/services_e/community_support.shtml
Kua tukuna hoki e Nerissa ēnei whakaputanga e rua me tētahi tirohanga whānui reorua ki ngā kaiwhakarato katoa o Rauna Tuawhitu i whai tahua i raro i te karangatanga tahua Whakamāherehere Reo. Ka tiaki mātou kia tae mai ā koutou urupare ki te tirohanga whānui me te mihi nui atu ki a koutou.
|
|
Ngā Huaputa Arotakenga o Mā Te Reo |
Kua tohua mā AATEA Solutions Ltd ngā Huaputa Arotakenga o Mā Te Reo e hāpai. Ka whakapā te rōpū o AATEA a Kiwa Hammond, a Timoti Brown, a Chelsea Grootveld me Ria Tomoana ki tētahi tīpakohanga o ngā kaiwhakarato o Mā Te Reo (o mua me o nāianei) i roto i te tau hōu ki te tono kia whakauru mai ki te arotakenga. Ko te wawata inā whakapāhia atu koutou, ka whakawātea wā mai koutou ki tēnei kaupapa. Kia mahara ko te tino kaupapa, he tautoko kia haere tonu ngā mahi whakapakari, whakarauora i te reo Māori ki ngā hapori Māori. |
|
| Kia Mahara: Ka whakakorehia ngā Arotakenga Tōmua a Mā Te Reo |
Anei anō te kōrero i puta i te ī-pānui o mua ake. Kia mahara ki ēnei kōrero i a koe ka whakaaro tūmahi mō 2008.
Kua whakatauhia e Mā Te Reo mō ngā rauna tahua e rua ka heke mai, me whakakore atu te tikanga o te arotake tōmua i ngā tono. He whanonga kua uru mai ki ngā tikanga i ngā tau tata nei, e tukua ai ētahi tono, pērā i ngā takahanga o Matariki, kia aromatawaihia i waho o te tukanga aromatawai ā-rōpū. Heoi, kāore e tika kia haere tonu tēnei tūāhua kei kīia, arā noa atu ngā huapai e whiwhi ai ngā tono he mea arotake tōmua. Nō reira, e rua tau tā ngā rōpū hei whakarite i a rātou, mēnā whakatū takahanga atu i Pipiri ki Here-turi-kōkā, kei roto rātou i te huringa hōu e tono ai i te Rauna o mua mai mō te tau e heke mai ana. |
|
| Nga Pānui Reo Māori |
| He Aki: Mēnā e hiahia ana koe ki te tautoko takahanga whai tahua i Mā Te Reo, he wānanga reo, ngā akoranga reo Māori rānei i roto i te ī-pānui, tēnā īmērahia a Clayton Reiri at clayton@tetaurawhiri.govt.nz |
|
| Ngā Rā Nui |
| Rāhina 31 o Poutū-te-rangi 2008: |
Ka tuwhera te Rauna Tahua |
| Rāmere 25 o Paenga-whāwhā 2008: |
Kati te Rauna Tahua Kati te Rauna Tahua
(tono ā-pepa, ā-imēra, ā-waea whakaahua) |
| Rāmere 9 o Haratua 2008: |
Kati te Rauna Tahua (tono tuihono) |
|
|
| Tō Kāhui Mā Te Reo |
Kua tāruahia anō mā koutou ēnei kōrero arā, ngā tāngata matua o Mā Te Reo e taea e koutou te whakapā, me ā mātou nama waea hāngai:
Jasmine Cooper
Kaiwhakahaere Tūmahi,
04 471 - 6727
jasmine@tetaurawhiri.govt.nz
Clayton Reiri
Kaitohutohu Tūmahi,
04 471 - 6733
clayton@tetaurawhiri.govt.nz
Hollie Smith
Whakamāherehere Tūmahi
04 471- 6739
hollie@tetaurawhiri.govt.nz
Juanita Teepa
Kaiāwhina Tari,
04 471 - 6737
juanita@tetaurawhiri.govt.nz |
|
Mō te roanga ake o ngā kōrero
Tirohia tā mātou paetukutuku www.ma-tereo.co.nz me waea atu rānei ki te nama 0800 MA TE REO (0800 628-373) |
| Mā Te Reo
Papa 14,
Investment Centre
Kokonga o ngā ara Ballance me
Featherston
TE WHANGANUI-A-TARA |
Mā Te Reo
Pouaka Poutāpeta 411
TE WHANGANUI-A-TARA |
| Nama Waea: |
+ 64 4 471-6733 |
|
| Waea Whakaahua: |
+ 64 4 471-2768 |
|
| I-mēra: |
clayton@tetaurawhiri.govt.nz |
|
|
|