|
Pārongo atu
Tirohia tā mātou paetukutuku
www.ma-tereo.co.nz waea rānei ki 0800 MA TE REO (0800 628-373) |
Mā Te Reo
Taumata 14,
Pokapū Whakangao
Kokonga o ngā ara o Balance me Featherston
TE WHANGANUI-A-TARA |
|
Mā Te Reo
P P 411
TE WHANGANUI-A-TARA |
|
| Waea: |
|
+ 64 4 471-6733 |
| Waea Whakaahua: |
|
+ 64 4 471-2768 |
| I-mēra: |
|
clayton@tetaurawhiri.govt.nz |
|
|
![]() |
| |
| "Whāngaia ki te kōrero kia pehapeha ai te korokoro, pērā i te kererū i runga i te miro"
Tēnā koutou i ngā āhuatanga o te wā, otirā tēnā koutou e whakapau nei i ō koutou kaha ki te pupuri i te reo tuku iho o ō koutou tūpuna kua riro ki te poho o Rehua, me te aha, whakarērea mai ana ko koutou ngā uri ki te whakatinana i ō rātou maruāpō.
|
|
|
| |
Ko te tikanga, kua kati kē te rauna tuawhiti ā-tau i a koe e pānui ana i ēnei kōrero, ā, kei konā koe e tatari ana i ngā whakataunga e pā ana ki tō tono tahua. Kei roto i tēnei putanga ko ā mātou arotakenga o tētahi rauna i tino whakamātau i tō mātou kāhui mahi me te mōhio i whakamātau anō hoki tēnei rauna i ētahi o ngā kaitono me ētahi o ngā kaiwhakarato hoki. I tua atu, ka kōrero mātou mō ētahi atu tūmahi Mā Te Reo e rua. |
|
| Rauna Tahua ā-Tau Tuawhiti |
Awhiwhi ki te 350 ngā tono i tae mai i tēnei rauna e tono ana i te 10 miriona tāra. Koinei i puta ai te rauna whitu nei hei rauna nui rawa atu i te taha o ngā tono i tae mai, ā, i tuarua tēnei rauna i te taha o te nui o te moni i tonoa mai.
Ki tā mātou titiro, āhua tata ki te 150 o ngā tono i tae mai, nō ngā kaitono tuatahi ki a Mā Te Reo, ko ērā atu, nō te hunga kua tono mai anō. He mea harikoa tēnei nā te mea, e kitea ana kei te rahi tonu ngā rōpū hōu e rongo ana, e whātoro ana i te tahua Mā Te Reo nei mō te wā tuatahi.
I tēnei wā tonu, kei te noho te Rōpū Tautoko, te Komiti Whakahaere i te Tahua, ki te arotake i ngā tono. Ko te tūmanako ka puta ngā whakataunga, mai i te rā 2 ki te rā 4 o Hōngongoi ā, ka mōhio koe mō te āhua o tō tono i mua i te rā 20 o Hōngongoi 2007.
Mehemea ka angitū tō tono, ka waimarie koe ki te whiwhi tahua, ko te wawata ka tere whakarite kirimana koe i te taha i a mātou. Ka taea tēnei mā te kakama o te tuku mai i ngā pepa me ngā tuhinga hoki e pīrangitia ana e mātou i te wā whiwhi ai koe i tō reta whakamōhio.
Ki te hunga kāore i waimarie, kāore he aha mō mātou ki te hoatu kōrero, tohutohu ake, e pā ana ki te take kāore i whakaaea tō tono, ētahi whakaaro rānei e pā ana ki ngā āhuatanga hei whakapai ake i tō tono mō te rauna e tū mai nei. Tēnā koa tukuna mai ā-tono tuhi mō ētahi kōrero whakahoki (pai noa iho te ī-mēra). Ka tere tonu tā mātou whakatau i tō tono me te tuhi whakautu i mua i te paunga o ngā rā mahi tekau. |
|
Hapa Hangarau Rauna Tuawhitu |
Kei te mōhio te nuinga o koutou i ara ake he raruraru hangarau i te tūmau kaihautū pātengi raraunga a Mā Te Reo. Nā konei, i whakakaroatia ake te rauna tahua ā-motu tuawhitu mai i te Rāmere, 11 o Haratua, ki te mutunga o Haratua 2007 (Rāpare, 31 o Haratua 2007).
I waho katoa te raruraru nei i ngā kawenga a Mā Te Reo me Te Taura Whiri i te Reo Māori ā, kāore hoki i matakitea, kāore i mōhiotia ka ara ake. Tumeke katoa te kāhui i te putanga o tēnei raruraru i te tīmatatanga o te wiki whakamutunga, inā hoki te pai o te haere o ngā mahi tae noa ki tēnei wā. I te mōhiotanga kua ngaro ētahi raraunga, kua mate ētahi ki te rēhita anō, me te whakauru anō i ō rātou tono; tere tonu te whakatau ki te whakaroa ake i te rauna tahua ki te mutunga o te marama.
Ko tā mātou tino hiahia i taua wā, kia kore ētahi e tino mate i te putanga o te raruraru, ā, kia whai wā anō hoki rātou i raru ki te whakauru anō i ō rātou raraunga. E hiahia ana mātou ki whakamihi ki te nuinga o koutou ngā kaitono, ngā kaiwhakarato hoki, i pai ai te whakaaro mai i te wā o te raru nei. Ka nui te mihi ki a koutou katoa. E pono ana mātou kua whakaorangia te nuinga o ngā raraunga i ngaro. Otirā, me huri ngā tāngata, kāore anō kia titiro, ki te ipurangi ki
www.ma-tereo.co.nz ki te āta whakaū i ō rarunga. Mehemea he pātai ā koutou, whakapā atu ki a Clayton i te tuatahi, i runga i te nama 0800 628-373.
Ahakoa te hōhā o te raruraru me te nui o te pōrearea, e pīrangi ana a Mā Te Reo ki te whakaahuru i a koe kia noho tonu te whakamanawatanga mō te punaha ā-ipurangi. Ko te kupu tūturu a te kaihautū tūmau, ka noho haumaru ō raraunga. Kia kaha tonu te tono mai, te tuku kōrero ā-ipurangi ā, kaua hoki e tukuna, mā tēnei koe e huri ki te tuku tono ā-pepa. |
|
Mema Hōu Kāhui Mā Te Reo (kaimahi rangitahi)
|
Nā runga i ētahi mahi panoni i roto i te Te Taura Whiri i te Reo Māori, kua waimaria te kāhui o Mā Te Reo i ngā ratonga a tētahi atu mema tāpiri ki te kāhui, i ngā marama e toru kua hori. Kei te āwhina a Juanita Teepa, o Ngāi Tuhoe, i te taha mahi e pā ana ki ō matou hātepe. Kāore e kore kua kōrero kē ētahi o koutou ki a ia i te mea ko ia kei te āwhina i ngā uiui ki te nama 0800 i te wā o te rauna. He mea nui mō mātou te whai kaikōrero taketake i roto i te kāhui. Ngā mihi nui ki a koe Juanita mō nga mahi e mahia ana e koe mō mātou ngā kaimahi o Mā Te Reo, ā, mō ngā kaitono ki a Mā Te Reo me ngā kaiwhakarato a Mā Te Reo hoki. Ka nui te koa mō tēnei āwhina i te rauna nei.

Juanita Teepa rāua ko tana tamāhine, a Te Paea |
|
Ngā Haerenga Whakatairanga |
I haere a Jasmine ki Tauranga i te rā 24 o Paenga-whāwhā. Nā runga i te karanga a Reweti Te Mete, i hoatu tāpaetanga a Jasmine i te marae o Matahauariki ki Tauranga Moana. Ko Reweti te kairuruku i ngā kaupapa kōkiri reo i roto i te hapori o Tauranga Moana ā, e ngana ana ia kia mārama ngā rōpū ki te tahua Mā Te Reo, kia mōhio ai ki te torotoro, hei tautoko i ō rātou kaupapa kōkiri reo. Ahua 6 ki te 8 ngā tāngata i puta ake ki te whakarongo me te whiu pātai. I whaiwhai ētahi o rātou i puta ake, me ā rātou tono ki te rauna tuawhitu. Ngā mihi nui ki a koe Reweti mō te tono.
|
|
| |
| Rauna Tuawhā (2004) |
E rua tonu ngā tūmahi o tēnei rauna hei whakaoti. Ka mahi a Nerissa i te taha o ēnei kaiwhakarato ki te āwhina ā, tae noa ki tōna mutunga.
|
| Round Tuaono (2005) |
E 22 ngā tūmahi e haere tonu ana mai i tēnei rauna. Kua taka te haepapa ki a Nerrisa mō te mahi aroturuki i ngā kirimana o te rauna 5, tae noa ki tōna otinga. Nā reira mehemea he tūmahi tāu i raro i tēnei rauna, ka rongo koe mai i a Nerrisa i ngā rā ki mua. Ko te tikanga kua oti kē ngā tūmahi o te rauna tuarima, tēnā koa āwhina mai kia āhei te whakaotinga o tēnei tūmahi. Kaua e whakamā, ahakoa te take i raru ai tō tūmahi, ka taea te whakarite tētahi āhua.
|
| Rauna Tuaono (2006) |
I tēnei wā, e 64 ngā tūmahi e haere tonu ana mai i tēnei rauna. Kei te kaha aroturukina e Clayton ngā kirimana o te rauna tuaono ā, ko te tikanga, kua whakapā atu ia ki a koe mēnā he whakatutukinga āu e tōmuri ana. |
|
| Ngā Pūrongo Rangahau/Arotake a Mā Te Reo |
| Māherehere Reo |
Kua wātea te pūrongo arotake 2005/2006 Mā Te Reo Māherehere Reo hei tikiake mai i te paetukutuku (www.ma-tereo.co.nz)
Ko te tūmanako, ka whai hua te pūrongo mō koutou te hunga e whai ana ki te whakahaere tūmahi Māherehere Reo, me koutou hoki e whakahaere ana i tētahi tūmahi Māherehere Reo. Kāore he aha mō tā mātou kāhui Mā Te Reo ki te kōrerorero ki ō kaimahi. |
| Te Pou Tarāwaho Arotake i ngā Putanga |
I tērā atu ī-pānui, i kōrero mātou mō te tūmahi arotake nei. Ko te whāinga whānui o tēnei arotakenga ko te whanaketanga o tētahi pou tarāwaho arotake putanga mō te tahua. E whakaarohia ana, mā tēnei tūmahi e āhei ai a Mā Te Reo te kite, he aha ngā putanga e tutuki ana, me tōna hāngai ki te whakaoranga o te reo.
Ko tētahi o ngā wāhanga o te arotakenga, ko tētahi hui aweawhe arotahi, kotahi rā te roa, i tū i te marama o Haratua 2007. Ko ngā tāngata i tae ki tēnei hui awheawhe ko ngā tohunga arotake o waho, ngā māngai o Te Rōpū Tautoko, te hunga whakaora reo, me ngā kaiwhakarato o Mā Te Reo. I pau te rā i runga i te mahi tirotiro i te tauira arotau e whanaketia ana hei kōrero mō ngā ngohe a te tahua Mā Te Reo, me ngā putanga e tūmanakotia ana mai i te tahua. Ka huri ngā tāngata o te hui ki te arotake, ki te kōrerorero mō te tauira arotau, kia pai ai te whanake ake me te whakamahine, nā runga i ngā whakautu a ngā kaiwhakauru. Ko ētahi o ngā pātai ko ēnei,
- Pēhea te whakarite kaupapa whakaora reo i te hapori?
- Pēhea te ine, te aromatawai i te whakaoranga reo ā-hapori?
- Me pēhea kē ō tātou wawata mō te kawenga a te tahua?
- He aha ngā putanga wā poto hei tautoko mā te Tahua?
I tino angitū te haere o te hui. E hiahia ana mātou ki te whakamihi ki ngā tāngata i puta mai, tae atu ki ō mātou kaiwhakarato o Mā Te Reo.
Ko tētahi atu wāhanga o te arotakenga, ko tētahi raupapa pātai rangahau e toru, i tukua ki ngā kaiwhakarato i kōwhiria pokanoa ki te whakauru ki te rangahau. Anei ngā pātai i whakaarohia,
1 |
I te otinga o tō tūmahi, pēhea tana tautoko tonu i te whanaketanga o te reo Māori (whakaoranga reo Māori) i roto i tō whānau/hapū/iwi me tō hapori rānei. |
2 |
Ki te hoki whakamuri i ngā tau e rima kua hori, he aha ngā mea kua rerekē i roto i tō hapori e pā ana ki te whanaketanga o te reo Māori (Whakaoranga reo Māori) i roto i tō whānau/hapū/iwi me tō hapori rānei? He aha ngā kaupapa kōkiri i tutuki ai tēnei whanaketanga? |
3 |
Ki te titiro whakamua ki ngā tau e rima e tū mai nei, he aha ngā mea ka rerekē i roto i tō hapori e pā ana ki te whanaketanga o te reo Māori (Whakaoranga reo Māori) i roto i tō whānau/hapū/iwi me tō hapori rānei? He aha ngā kaupapa kōkiri e tutuki ai tēnei whanaketanga? |
Kua whakapā atu a Nerissa ki ētahi o koutou ki te whakahoki kōrero mai mō ēnei pātai rangahau.
Ka puta he kōrero mohoa i roto i te ī-panui ka whai i tēnei, e titiro ana ki ngā whakautu whānui, ki ia o ngā pātai o te rangahau.
Mehemea he uiui ā koutou e pā ana ki te arotakenga nei, kaua noa iho e whakaaro, whakapā atu ki a Nerissa Aramakutu nerissa@tetaurawhiri.govt.nz, ki 0800 628 373 (0800 MA TE REO) rānei. |
|
| Ngā Takahanga Mā Te Reo |
Nā Tiwana Tibble tēnei tuhinga kōrero i tuku mai i te taha o Te Whānau a Karuwai ki Tamaki. Ko te ingoa o tēnei tūmahi kātahi anō ka oti mai, ko Te Pukapuka a Te Whānau o Maraehara (The First Hundred Years of the Family and Farm of Hone Te Ihi Ngata 1900-2000). |
| “He whānau nō Maraehara” |
I te hura pōhatu o tō mātau pāpa a Kakapaiwaho Kururangi (Waho) Tibble i te tekau mā whā o te Paenga-whāwhā, ka whakawahaina te pukapuka nei, “He whānau nō Maraehara”. Ko te ngako o tēnei pukapuka ko te whānau, ko te whakapapa me te whenua. Kei tuawhenua o Rangitukia a Maraehara. Ko Taurawharona te pae maunga, ko Maraehara te awa, ko te Whānau a Karuwai te hapū.
Nā Waho te nuinga o ngā kōrero i kohi. Ka mate tō mātau pāpa, kāre anō te pukapuka nei kia tā. Nā reira wētahi o mātau o te Whānau a Karuwai i hui ai kia whakatutuki i te ōhākī a Waho, arā, kia whakaputaina te pukapuka nei.
He kōrero hoki ka whāngai ki ngā mokopuna, mō ngā tīpuna rongonui pēnā i a Karuwai (he mokopuna nō Tūwhakairiora, he toa ki te pakanga), pēnā I a Meiha Ropata Wahawaha NZC. He kōrero whakapapa, mōteatea, he kōrero raupatu, he kōrero nō te Kooti Whenua Māori, me ētahi maharatanga nā ō mātau pakeke. Ko Mate Kaiwai, ko Tā Henare Ngata, ko Koro Dewes, ko Hune Fox, ko Heni Kururangi, ko Kui Ngata, ko Apirana Mahuika wētahi o ō mātau poupou e kōrerohia ake nei. He mea nui tēnei mō mātau te hunga rangatahi nei kia pānui i ngā whakamārama mō ō mātau tīpuna pēnā i a Hone Ngata mā.
Kei roto i tēnei pukapuka wētahi whakamārama mō ngā kupu me ngā ingoa pēnā i a Ngata, i a Ngāti Porou tūturu, i a kūpapa ranei. E ai ki wētahi kaihītori Pākehā, ko te kupu “kūpapa” nei, he kupu whakamārama mō ngā kaitautoko o te Karauna pēnā i a Rōpata Wahawaha mā. E ai ki a Waho, he kupu kino tēnei, ehara a Ngāti Porou i te iwi kūpapa. Me titiro ki ngā pakanga o tērā rautau, me titiro ki ngā rangatira o Ngāti Porou pēnā i a Apirana mā. E hika mā, ehara i te kūpapa.
Kotahi rau ngā whārangi, e toru tekau mano ngā kupu, e waru tekau ngā whakaahua. He hāwhe kaehe te pukapuka nei. Ko tētahi hāwhe kua tūhia ki te reo nō te wā kaenga, ko tētahi hāwhe kua tūhia ki te reo o tauiwi. Me kore ake tēnei pukapuka i te tahua pūtea o Mā Te Reo, hei whakatutuki i te ōhākī o tō mātau pāpā. Nō reira, ka nui te mihi ki a koutou, e Te Taura Whiri i te Reo Māori. He hāwhe kaehe te pukapuka nei.
Mēnā ka pīrangi koe ki te pukapuka nei, tuku ī-mera mai ki a orders@wahopublishers.co.nz. Ko te utu, $40 (he utu poutāpeta kei roto). Ko ngā hua katoa, he koha ki tō mātau marae a Karuwai.
Anei te haka i titongia mō te hura pōhatu o tō mātau Pāpa, me te whakawahanga o te pukapuka nei. Ko te ngako o tēnei haka, ko te ngako o tā mātau pukapuka.
| Te haka “ Taurawharona e ” |
| Kaea |
Torona titaha. |
|
Uia mai koia whakahuatia ake, nō te wai te pōhatu? |
| Kapa |
Kakapaiwaho Kururangi e! Iāhaha! |
|
Hikurangi te maunga! Waiapu te awa! Ngāti Porou te iwi! |
| Kaea |
Nā Ruataupare te kupu, kia ngakia te mate o Kowhaki |
| Kapa |
Kia mate pekanga whenua, kia ora pekanga tangata (x2) |
|
Iāhaha! Nāhau rā Kautaharua i muru ngā whenua, |
|
ka moe ngā uri ki a Karuwai e! |
| Kaea |
Kei te kooti whenua Māori te mahere whenua o aku tīpuna! |
| Kapa |
Ka pakaru mai ngā poraka hei mahi ahuwhenua e! |
|
Porahu, hi! Waitaiko, hi! Kaitoto, hi! Kakarere, hi! Kiwikiwi, hi! |
|
Ruakiwi, hi! Auē, Taurawharona e! |
|
Anei matau nga wekahu no te Whanau a Rakairoa |
|
Te kupu a Meiha Ropata Wahawaha |
|
Kia mau ki te iwi, kia mau ki te Karauna, kia mau ki te whakapono e. |

Te Pukapuka He Whānau Nō Maraehara |
I tukuna mai tēnei tuhinga kōrero e Karl Burrows. Ko Karl rāua ko Kateia ētahi kaiwhiwhi pūtea nō te tahua Mā Te Reo mō ētahi tūmahi i raro i te wāhanga tahua Hōtaka Reo/Karāhe me te wāhanga Māherehere Reo.
Te Whai Pai i te Huarahi ki te Ako i te Reo Māori ki Rānana
Kua kitea e tētahi rangahau i whakahaerehia i ngā rā tata ake nei, he mahi tuatahi te ako i te reo mō ngā Māori i Rānana. He mea nui ki te Māori te ako i te reo kia mārama ake ki ngā tikanga Māori, kāore i tua atu. Ko te mea mīharo, i whakaaro te nuinga o rātou, he wāhi pai a Rānana mō te ako i te re Māori. He manawarū ngā hua o te rangahau hei whanake i te Mahere Rautaki Reo ki Rānana, te Mahere Reo Māori mō te hapori Māori o Rānana.
Ko Rānana te wāhi taketake tū ai ngā Kiwi e haere ana i ō rātou haerenga nui ki tāwāhi, ka noho ki reira mō te āhua rua tau, mahi ai, kātahi ka haere ki te tētahi haerenga poto ki Uropi i mua i te hokitanga ki te kāinga. Kāore te Māori i tōmuri ki te whai atu i te hunga Kiwi e haere ake ana ki Rānana. A, kāti rā, ko wai hoki ka whakaaro, ka haere rā anō ki tētahi wāhi tawhiti i te kāinga, ki reira ako Māori ai.
Ko te mea kē hoki, kua roa kē a Ngāi Māori e haere ana ki Rānana, ki Uropi hoki, mai rā anō i te wā o te haerenga mai o ngā waka ki konei mai i Aotearoa, ā, tae noa ki ngā tau tōmuri o ngā tau 1950, i eke te rahi o te hapori kia tū ai he rōpū Māori motuhake ki Rānana mā te whakatūnga o te Ngāti Rānana London Māori Club.
Ahakoa te tika o te kōrero mō te nuinga, ka haere noa iho mō te wā poto, harakoa ai, kua āhua piki haere te hunga e noho ana mō te wā roa, whai wheako mahi nui ai, me tā rātou hiahia ki te momo oranga o reira me ngā huarahi e wātea ana ki ngā tāone nui o te ao. Kei konei ētahi whānau Māori kua 3 ki te 4 whakapaparanga kē e noho ana ki konei. E ai ki te whakatau tata a Te Ara, te paetukutuku kāwanatanga, e 8,000 ngā tāngata Māori kei Ingarangi.
Nā te kaha o te tipu o te hapori kua ara ake ētahi atu rōpū i ngā tau 10 kua hipa. Kua tū he kōhanga reo, he rōpū mau taiaha, te maha o ngā rōpū kapa haka, me ngā akoranga mō te ako i te reo Māori me ōnā tikanga, e noho katoa ana ki Rānana.
Ahakoa, ki ētahi he pōrearea te noho tawhiti atu i te kāinga, ki te nuinga, ka kaha ake te whakaaro nui mō te reo me ngā tikanga nā te noho tawhiti. I te mea he tāone ahurea kanorau, me te tū whakahīhī o ngā tāngata rerekē i roto i ō rātou ake ahurea, ō rātou ake reo hoki, kua puta pai te reo Māori i te mea, he kōhure ki Aotearoa
Ko te hua i puta i te Mahere Reo Māori i whanakehia nā runga i te tautoko o Mā Te Reo, ko te huri a tētahi rōpū ki te whakanui ake i ngā huarahi ki te ako me te kōrero i te reo Māori ki Rānana. Nā te hāngai o te mahi wānanga hei whakatutuki i ngā momo āheitanga a tēnā, a tēnā, ka pai kē te rahi o ngā tāngata i uru ki ngā wānanga, Māori mai, Pākehā mai, me te paku tangata Ingarihi, Airihi hoki. I mua, ko te noho wehe i ngā tikanga me te reo, te āhua o te noho atu i Aotearoa. Heoi anō rā, he taonga te reo Māori nā te iwi Māori me te hunga e hiahia ana ki te whakamahi, ahakoa kei hea rātou i te ao. Kei te whai ngā Māori kei tēnei pito o te ao i ngā huarahi ki te ako me te kōrero i te reo Māori.
 Kua tū te wānanga tuatahi o te Mahere Reo Māori o Rānana. |
| Te Kura Reo ka tū mai - Whakapakari Reo |
| Ka tū te Kura Whakapiki Reo ki Tūranganui a Kiwa i ngā rā 1-5 o Hōngongoi 2007 ki te Whirikoka Campus, Te Whare Wānanga o Aotearoa, 630 Childers Road, Tūranga. Mō te roanga ake o ngā kōrero, whakapā atu ki a Georgina Boyd-Kerekere (Kaiwhakarite), i runga i te nama (06) 8690810, pekanga 773, ki 021 1546181 rānei. |
|
Te Wiki mō te Reo Māori/ Ngā Tohu mō te Wiki Reo Māori |
Ka whakanuitia te Wiki mō te Reo Māori i ngā rā 23 -29 o Hōngongoi 2007. Ka tū ngā whakawhiwhinga Tohu mō te Wiki Reo Māori i te Rā Reo Māori, arā - i te rā 14 o Mahuru 2007. Ko te kaupapa kīwaha mō te Wiki Reo Māori 2007 ko te ‘Tāpoi - He kōrero mō Aotearoa.’ 14 ngā wāhanga e taea ai te tono i raro. E whakahau ana a Mā Te Reo i ngā kaiwhakarato katoa e whakatū takahanga reo Māori, e whakatū ngohe ana rānei i te wā o te Wiki mō te Reo Māori kia tono mai i raro i te wāhanga ‘Hapori.’ Mō ētahi atu pārongo e pā ana ki ngā Tohu mō te Wiki Reo Māori, haere ki www.koreromaori.co.nz. Ki te hiahia pukatono koe, waea atu ki a Catherine Sinclair i runga i te nama (04) 4710244 me ī-mēra rānei ki a info@nzreo.org.nz.

He pukapuka hōu i hangaia mō Te Wiki mō te Reo Māori 2007 |
|
| Ngā Pānui Reo Māori |
| Kia Mārama: Ki te hiahia koe ki te whakatairanga i tētahi takahanga whai tahua mai i a Mā Te Reo, wānanga reo, karāhe reo Māori rānei, i roto i te ī-pānui a Mā Te Reo, me ī-mēra ki a Nerissa Aramakutu nerissa@tetaurawhiri.govt.nz |
|
| Ngā Rā Nui |
| Rā 2 - 4 o Hōngongoi |
Ka arotakea ngā tono katoa mō te rauna tuawhitu |
| Rā 9 - 20 Hōngongoi |
Ka tukuna ngā reta ki ngā kaitono rauna tuawhitu |
| Rā 23 o Hōngongoi |
Tīmata ai ngā mahi kirimana |
|
|
| Tō Kāhui Mā Te Reo |
Kua tāruahia anō mā koutou ēnei korero arā, ngā tāngata whakapānga matua o Mā Te Reo, me ō mātou nama waea hāngai:
Jasmine Cooper
Kaiwhakahaere Tūmahi,
04 471 - 6727
jasmine@tetaurawhiri.govt.nz
Nerissa Aramakutu
Whakamāherehere Tūmahi (Aroturuki me te Arotake)
04 471 - 6728
nerissa@tetaurawhiri.govt.nz
Clayton Reiri
Kaitohutohu Tūmahi,
04 471 - 6733
clayton@tetaurawhiri.govt.nz
Juanita Teepa
Kaiāwhina Tari,
04 4716737
juanita@tetaurawhiri.govt.nz |
|
Mō te roanga ake o ngā kōrero
Tirohia tā mātou paetukutuku www.ma-tereo.co.nz me waea atu rānei ki te nama 0800 MA TE REO (0800 628-373) |
| Mā Te Reo
Papa 14,
Investment Centre
Kokonga o ngā ara Ballance me Featherston Streets
TE WHANGANUI-A-TARA |
Mā Te Reo
Pouaka Poutāpeta 411
TE WHANGANUI-A-TARA |
| Nama Waea: |
+ 64 4 471-6733 |
|
| Waea Whakaahua: |
+ 64 4 471-2768 |
|
| I-mēra: |
clayton@tetaurawhiri.govt.nz |
|
|
|